Grad Zagreb
O gradu
Glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i najveći po broju stanovnika, povijesno je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima – Gradeca i Kaptola – koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad. Hrvatska metropola danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce naše zemlje. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.
Povijest
Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja i baroka. Iako su ljudske naseobine na užem zagrebačkom području postojale i ranije, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242. kad je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu – povelju kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem. Značajna je i 1557. kad se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. Sredinom 19. stoljeća spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz našega grada potječu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugođaj Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici.
Galerija
Zagreb miljunski grad
U treće tisućljeće Zagreb je ušao kao milijunski grad. Unatoč brzom razvoju gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu i ugođaj opuštenosti što ga čini pravim gradom po mjeri čovjeka. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine grad Zagreb ima 767.131 stanovnika, od čega njih 408.515 žena i 358.616 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika.
Najveće gradske četvrti
Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba. Vijećnike Gradske skupštine biraju građani na neposrednim izborima, a zatim vijećnici natpolovičnom većinom glasova biraju gradonačelnika i članove Gradskog poglavarstva. Samo Poglavarstvo ima 11 članova koje, na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova bira Gradska skupština. Na čelu Poglavarstva je gradonačelnik. Na razini mjesne samouprave ustrojeno je 17 gradskih četvrti kojima upravljaju Vijeća gradskih četvrti i predsjednici Vijeća gradskih četvrti. Članove vijeća biraju stanovnici gradskih četvrti. Sveučilište u Zagrebu najstarije je Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. godine, a do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo više od 225.000 studenata, magistriralo više od 20.000 te doktoriralo više od 11.000.
Sportsko sjedište
Zagreb je veliko sportsko središte pa tako u njemu djeluju brojni profesionalni i amaterski sportski klubovi. Od nogometnih klubova, osim GNK Dinamo, svakako treba istaknuti NK Lokomotiva, NK Sesvete, NK Zagreb, od košarkaških klubova najveći značaj u metropoli ima KK Cibona, dok treba izdvojiti i RK Zagreb, RK Medveščak, VK Mladost i VK Medveščak, veslački, atletski te mnogi drugi klubovi. Grad Zagreb je tako već godinama centar velikih sportskih događanja. Godinu 2018. pamtit ćemo i po još jednom povijesnom uspjehu u hrvatskom nogometu - Hrvatska je osvojila drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a fantastičan doček reprezentacije na Trgu bana Jelačića i u ostatku Hrvatske s divljenjem su prenosili svi svjetski mediji. Četiri godine kasnije Hrvatska je ponovno osvojila medalju na SP, ovaj put broncu, a 2023. igrala i u finalu Lige nacija. Sveučilište u Zagrebu najstarije je Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. godine, a do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo više od 225.000 studenata, magistriralo više od 20.000 te doktoriralo više od 11.000.