Prijavi se putem email-a ili Facebooka

Zaboravili ste lozinku? Kliknite ovdje

Morate ispuniti ovo polje Morate unijeti valjanu email adresu
Morate ispuniti ovo polje

Postani dio Dinamove obitelji!

Registriraj se i uživaj u svim pogodnostima korisničkog računa na Dinamovoj stranici

Registriraj se putem email-a ili Facebooka

Ako već imaš korisnički račun Prijavi se

Morate ispuniti ovo polje
Morate ispuniti ovo polje
Morate ispuniti ovo polje Morate unijeti valjanu email adresu

Unesite svoju email adresu i poslati ćemo vam upute za resetiranje lozinke

Morate ispuniti ovo polje Morate unijeti valjanu email adresu

34

Nacionalno prvenstvo

1923., 1926., 1928., 1937, 1940., 1943., 1948., 1954., 1958, 1982., 1993., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023.

23

Nacionalni kup

1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980., 1983., 1994., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2004., 2007., 2008., 2009., 2011., 2012., 2015., 2016., 2018., 2021.

8

Nacionalni superkup

2002., 2003., 2006., 2010., 2013., 2019., 2022., 2023.

1

Kup velesajamskih gradova (Danas UEFA Europa liga)

1967.

Grad zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad. Glavni grad Hrvatske danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce Hrvatske. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka. Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu - povelju kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem. Značajna je i 1557., kada se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. Sredinom 19. stoljeća spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada.

Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka. Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu - povelju kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem. Značajna je i 1557., kada se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. Sredinom 19. stoljeća spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada.

U ovom ljetopisu spominju se neki od najvažnijih, a posebna se pozornost pridaje događajima nakon povijesne 1850. godine tragovi kojih su i dan-danas prisutni u životu Zagrepčana i njihova grada. Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario državnu samostalnost, Zagreb postaje glavni grad, političko i upravno središte Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potječu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugodaj Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici.

U treće tisućljeće Zagreb ulazi kao milijunski grad. Unatoč brzom razvoju gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu i ugođaj opuštenosti što ga čini pravim gradom po mjeri čovjeka. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žena i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika, a prosječna starost stanovnika je 39,7 godina.

Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva, Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima.

Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba. Vijećnike Gradske skupštine biraju građani na neposrednim izborima, a zatim Vijećnici natpolovičnom većinom glasova biraju gradonačelnika i članove Gradskog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo ima 11 članova koje, na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova bira Gradska skupština. Na čelu poglavarstva je gradonačelnik koji ima dva zamjenika. U ustroju i djelokrugu gradskih upravnih tijela djeluje 12 Gradskih ureda, 3 Gradska zavoda i 3 Službe koji su za svoj rad odgovorni Gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu. Na razini mjesne samouprave ustrojeno je 17 gradskih četvrti kojima upravljaju Vijeća gradskih četvrti i predsjednici Vijeća gradskih četvrti. Članove vijeća biraju stanovnici gradskih četvrti.

Sveučilište u Zagrebu najstarije je Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. godine, a do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 te doktoriralo više od 8.000. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju također i 33 visoka učilišta.

Zagreb je veliko sportsko središte pa tako u njemu djeluju brojni profesionalni i amaterski sportski klubovi. Grad Zagreb je tako već godinama centar velikih sportskih događanja, a od velikih povijesnih trenutaka treba izdvojiti plasman Dinama u šesnaestfinale UEFA Europa lige nakon dugih 49 godina (3:1 pobjeda protiv Spartaka iz Trnave, u 4. kolu grupne faze Europa lige); kao i igranje osmine finala Europa lige protiv Benfice te sjajne sezone 2018/19.

Godinu 2018. pamtit ćemo i po još jednom povijesnom uspjehu u hrvatskom nogometu - Hrvatska je osvojila drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a fantastičan doček reprezentacije na Trgu bana Jelačića i u ostatku Hrvatske s divljenjem su prenosili svi svjetski mediji.